Znate li što šteti vašem mozgu? Iako možda ne razmišljamo o tome često, neurotoksini su svuda oko nas: u vodi, hrani, kozmetici, pa čak i u zraku koji udišemo.
Prema definiciji neurotoksin je „otrovna tvar koja djeluje na živčani sustav i remeti normalnu funkciju živčanih stanica”. Drugim riječima, to su tvari koje, polako i neprimjetno , mogu utjecati na našu koncentraciju, raspoloženje, pamćenje i energiju.
U nastavku donosimo 7 najčešćih neurotoksina s kojima se svakodnevno susrećemo:
1. Glifosat
Ovaj herbicid prisutan je u većini poljoprivrednih kultura, osobito u kukuruzu i soji, te u genetski modificiranim žitaricama. Studije su pokazale da glifosat mijenja kemiju mozga, uzrokuje anksioznost, glavobolje, vrtoglavice i depresivne simptome. Zbog niza tužbi, 2018. godine Monsanto je pristao isplatiti više od 21 milijun dolara u nagodbi vezanoj uz proizvode koji sadrže glifosat, a sud je istog ljeta dodijelio 289 milijuna dolara čovjeku koji je dokazao povezanost glifosata i raka.
2. Aspartam
Umjetni zaslađivač koji nalazimo u mnogim “zero” i “diet” napicima, jogurtima, žvakaćim gumama i slatkišima. Velikke količine aspartama mogu oštetiti neurone, izazvati napadaje, poremećaje vida i simptome slične demenciji. Posebno zabrinjava jer se lako nakuplja u tijelu, a dugoročno može utjecati na pamćenje i mentalnu jasnoću.
3. Klorpirifos
Klorpirifos se koristi u uzgoju pamuka, kukuruza, badema i voćaka poput jabuka i naranči. Utječe na signalizaciju između živčanih stanica, uzrokuje glavobolje, vrtoglavice, gubitak koordinacije i mučninu. Djeca su posebno ranjiva: istraživanja pokazuju da su izložena kašnjenju u neurološkom razvoju, a u težim slučajevima i tremoru.
4. Aluminij
Aluminij se nalazi u većini cjepiva – u obliku spojeva koji pojačavaju imunološki odgovor kako bi cjepivo bilo učinkovitije. To su vrlo male, strogo kontrolirane količine, a brojna međunarodna istraživanja (uključujući WHO, CDC i EMA) pokazala su da nema dokaza da te količine uzrokuju oštećenja mozga ili autoimune bolesti kod djece ili odraslih. Nalazi se i u nekim dezodoransima i kuhinjskim posudama. Istraživanja povezuju visoku izloženost aluminiju s kroničnom upalom mozga i autoimunim reakcijama. Djeca su osobito osjetljiva jer se toksini nakupljaju brže nego što ih tijelo može izlučiti.
5. Fluorid
Nalazimo ga u pasti za zube, vodicama za ispiranje usta i većini flaširane vode. Iako u malim količinama pomaže zubima, visoke doze fluorida mogu djelovati kao neurotoksin, narušavajući razvoj mozga kod djece i utječući na štitnjaču. S obzirom na to da ga unosimo iz više izvora, ukupna izloženost često je veća nego što mislimo.
6. Sintetski mirisi
Mirisi iz losiona, parfema, svijeća i deterdženata često sadrže ftalate i druge kemikalije koji djeluju kao neurotoksični spojevi. Povezuju se s alergijama, hormonalnim disbalansom, pa čak i s povećanim rizikom od poremećaja iz spektra autizma kod djece čije su majke bile izložene tijekom trudnoće.
7. Triklosan
Iako je u mnogim zemljama već zabranjen, još se može pronaći u nekim sapunima, pastama za zube i sredstvima za čišćenje. Triklosan doprinosi otpornosti bakterija na antibiotike te je povezan s poremećajem štitnjače, imuniteta i neurološkim smetnjama.
Što možete učiniti?
Potpuno izbjegavanje toksina nije realno, ali smanjenje izloženosti itekako jest.
- Birajte organske proizvode kad god je moguće.
- Pijte filtriranu vodu i izbjegavajte plastične boce.
- Ograničite “zero” i “light” napitke.
- Koristite prirodna sredstva za čišćenje i kozmetiku bez sintetskih mirisa.
- U prehranu uključite namirnice koje štite mozak – losos, orašaste plodove, jaja, borovnice, brokulu, kurkumu.
Kombinacija pravilne prehrane, kretanja i svjesnog izbora proizvoda stvara oklop za vaš mozak i živčani sustav.
I još jedan iznenađujući “neprijatelj” mozga: sjedilački način života
Da, pretjerano sjedenje također djeluje kao neurotoksin. Prema istraživanju Sveučilišta UCLA, osobe koje više vremena provode sjedeći imaju tanji sloj moždane kore u regijama zaduženima za pamćenje. Dugotrajno sjedenje smanjuje stvaranje novih neurona, povećava upale i povećava rizik od Alzheimerove bolesti. Procjenjuje se da bi samo 25 % manje sjedilačkog vremena globalno smanjilo broj slučajeva Alzheimerove bolesti za gotovo milijun.
Zato: ako radite za kompjuterom ili vaš rad uključuje puno sjedenja, ustanite i prošećite svakih 30 minuta, pijte dovoljno vode da pomažete tijelu izbaciti toksine i dajte prednost svježem zraku, svjetlu i prirodi, najboljoj “terapiji” za mozak.
Na toksine ne možemo utjecati u potpunosti, ali možemo odlučiti kako ćemo živjeti. Svaka odluka, o vodi koju pijemo, hrani koju biramo ili vremenu koje provodimo u pokretu, čini razliku. Briga o mozgu je temelj dugovječnosti, ravnoteže i životne jasnoće.
Tekst: The100yearlifestyle
Foto: Freepik
MOGLO BI VAS ZANIMATI: Koliko zapravo hormoni oblikuju našu karijeru i način na koji funkcioniramo na poslu?